prvi rječnik u Hrvatskoj koji donosi jednostavna i praktična objašnjenja biznis buzzwordsa o kojima svi pričaju, a koji sastavljaju vodeće hrvatske inovativne i startup tvrtke!
Agile pristup voditeljima projekata omogućuje isporuku prioritetnih, visokokvalitetnih proizvoda, zadržavajući fleksibilnost u projektnom pristupu. Agilno vođenje projekata temelji se na prihvaćanju promjene, čak i u kasnoj fazi razvoja projekta. Njime se prvo ostvaruju obilježja projekta s najvećom poslovnom vrijednosti te se iskorištavaju informacije u realnom vremenu kako bi se strogo upravljalo troškovima, vremenom i opsegom projekta.
Projekti softverskog razvoja najčešće se vode ovom metodom jer se njome kroz učestale inspect-and-adapt aktivnosti potiče stalni feedback ključnih projektnih dionika. Također, ova metoda predviđa da se softver isporučuje sukcesivno na način da se prvo razvijaju funkcionalnosti sa najvećom poslovnom vrijednošću za korisnika.
Poslovni model opisuje kako organizacija stvara, isporučuje i vraća natrag vrijednost u obliku prihoda. Sastoji se od devet uobičajenih dijelova, a to su: korisnički segment, vrijednost, distribucijski kanali, odnosi s korisnikom, troškovi, ključne aktivnosti, ključni resursi i partneri.
AirBnB je osmislio novi poslovni model tako što spaja putnike s domaćinima. Tako je AirBnB postao jedan od najvećih pružatelja usluge smještaja, a ne posjeduje niti jednu smještajnu jedinicu.
Proces učenja unutar manje zajednice (najčešće u coworking prostoru) gdje pojedinci uče pojedinačno ili u grupi, koristeći tehnologije poput platformi, online tečajeva i slično te redovito razmjenjuju stečena znanja i instruiraju jedni druge.
Ono što je coworking za rad, to je co-learning za učenje. Primjerice, u manjoj grupi, s jasnim ciljem i projektnim ishodom, učenici, kolege, studenti ili suradnici na strukturiran način uče programirati u Pythonu te pritom pomažu jedni drugima svladati gradivo kako bi svaki član tima u svojoj ulozi doprinio razvoju projekta koristeći upravo stečene vještine.
Oblik suradnje u svrhu postizanja smislene promjene unutar određenog područja djelovanja koja nadilazi osobni i materijalni interes ili strogo projektni okvir. Podrazumijeva angažiranje raznolikim resursima, znanjima i motivacijom uključenih dionika koji su vođeni transparentnom zajedničkom misijom utemeljenoj na maksimiziranju pozitivnih društvenih promjena, a ne pukome odrađivanju planiranog skupa projektnih aktivnosti.
U našem kolaboracijskom prostoru – u Impact Hubu Zagreb - okuplja se raznolika zajednica profesionalaca koji se vode istim ciljevima poticanja poduzetničkog duha, zajedno organiziraju različite aktivnosti, predavanja, radionice i okupljanja koje pomažu razvoju cjelokupnog poduzetničkog ekosustava.
Radni i suradnički prostori koji su dizajnirani kako bi poticali inovativnost i ljudsku interakciju. Karakteriziraju ih dijeljena logistika radnog prostora te neposredan pristup zajednici raznolikih profesionalaca koji na dnevnoj razini razmjenjuju informacije, poslovne prilike i lakše dolaze do tržišta te ostvaruju međusobnu suradnju.
To nije samo mjesto na koje netko donese laptop, radi i ode. U coworking prostoru razmjenjuju se ideje, pronalaze partneri i klijenti, pokreću suradnju. I ta je poticajna radna okolina najveća prednost.
Razvoj korisnika je okvir za stvaranje startupa koji se temelji na pronalasku, validaciji, izradi i širenju poslovnog modela. On je proces paralelan s razvojem proizvoda, koji je uobičajeni način razvoja novog proizvoda.
Kada je nastajao Dropbox, danas popularni cloud file sharing servis, njegov osnivač oblikovao je proizvod tek nakon što je potvrdio da ima interes korisnika. Prvu listu od 75.000 zainteresiranih korisnika sakupio je pomoću video uratka koji je prikazivao kako će njegov proizvod pomoći korisnicima računala.
Creative-Tech, skraćeno od Creative Technology, označava novi integralni pristup upotrebe dizajna i tehnologije. Potreba za ovakvim definiranjem industrije, tvrtke ili projekta proizlazi iz sveobuhvatne sinergije tehnologije, umjetnosti, dizajna te bihevioralnih i emocionalnih znanja u službi kreiranja jedinstvenih "immersive" rješenja tj. doživljaja za korisnike i/ili sudionike. Osnovne karakteristike ovakvog pristupa su brisanje granica između digitalnog i stvarnog svijeta, sposobnost promatranja šireg društvenog konteksta kao i humanistički pristup pojedincu u cilju promocije ili unapređenja interakcije korisnika s proizvodom, rješenjem ili brandom. Preduvjet za ovakav pristup je dugogodišnja suradnja interdisciplinarnih timova koja rezultira bogatom razmjenom znanja i tako omogućuje svim članovima tima dobro razumijevanje namjere, ograničenja i izvedivosti pojedinih projekata ili ideja.
Kao jedna od najstarijih digitalnih agencija u regiji, Nivas je jedna od rijetkih tvrtki koja nudi upravo ovakav integralni pristup rješenjima. Preduvjeti za ovakav način rada uključuju široki spektar kompetencija pod jednim krovom (in house), što produkcijski omogućava brzi protok ideja od strateške razine do tehničke realizacije, uvijek pod paradigmom user-centric dizajna tj. korisnika u središtu ideje i izvedbe. Creative-Tech tvrtka razlikuje se od klasične digitalne agencije po stupnju kompleksnosti integracije dizajna i tehnologije te progresivnim future-proof pristupu rješenjima. Donedavno najpoznatiji primjer ovog tipa kompanije u svijetu je bio Apple pod vodstvom Steve Jobsa, dok danas tu ulogu preuzima Elon Musk i njegova atipična auto kompanija Tesla.
Metoda za stvaranje inovativnih proizvoda, organizacijskih rješenja, razvoj inovacijske kulture i buđenje kreativnosti koja se krije u svakome od nas. Pomaže organizacijama da postanu i ostanu agilne te inovativne kao startup. Neovisno o kojem poslovnom izazovu je riječ, design thinking počinje i završava s korisnikom. Design thinking proces ima pet ključnih koraka: empatija tj. identifikacija s korisnikom, profiliranje tj. definicija problema, ideacija, izrada prototipa, testiranje u realnim uvjetima.
Iako se najčešće koristi kod stvaranja novih proizvoda i idejnih rješenja, primjenjiva je i kod kreiranja novih organizacijskih procesa, timskih upitnika, donošenja zajedničkih odluka prilikom brendiranja te kod organizacije (internih) događaja.
To nije, kako bi neki pomislili, transformacija posla u igru već sposobnost poslodavca (ili cijele kompanije) da motivira zaposlenike, poveća produktivnost te poboljša proizvode i procese na kojima rade uz igru. Cilj je stvoriti mehanizme i motivacijske tehnike (jednom riječi kompanijsku kulturu) koje potiču zaposlenikov natjecateljski duh kako bi se ostvarili važni poslovni ciljevi te dati određenu dozu slobode zaposleniku kako bi pokazao svoja znanja i vještine. Istraživanja su pokazala da 90% zaposlenika povećava svoju produktivnost kroz gamifikaciju; koristeći game-based motivacije povećava se povezanost zaposlenika za 48%; 72% ljudi vjeruje da ih gamifikacija potiče na strastveniji rad; 95% zaposlenika preferira gamifikacijske sustave. Gamifikacija se može koristiti kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi: edukacija zaposlenika; motivacija zaposlenika; vezanost zaposlenika; optimizacija poslovnih procesa; privlačenje mladih profesionalaca. Popularni elementi bodovanja koji se koriste u gamifizaciji zaposlenikovog iskustva su: razne vrste znački (badges); ljestvica (prvi, drugi, treći); zvjezdice (points&scores); razine (levels)
Naš partneri iz više razloga došli su u situaciju da trebaju poticali ljude na zdraviji život odnosno više kretanja. Tvrtka je svakom zaposlenom bez izuzetka kupila pedometar (brojače koraka). Uspostavili su sustav u koji su pedometri pohranjivali podatke a zaposleni su dobivali bodove na više načina. Na primjer, ako prijeđu tijekom dana određeni broj koraka dobiju bodove, ako su taj dan napravili najviše koraka u svom odjelu dobiju bodove, ako svaki radni dan u radnom tjednu pređu određeni broj koraka dobiju bodove. Ljudi su se počeli šetati na posao umjesto voziti u autima. Sve se pratilo u vremenskim rokovima i ljudi su dobivali nagrade. Firma je sve dala na socijalne mreže gdje su dizali svijest o svom brandu kroz brigu o zaposlenima i lokalnoj zajednici kroz program nagrada.
Jednodnevni ili višednevni događaj na kojem se razvijaju softverska rješenja na zadani problem. U događaju sudjeluju računalni programeri, dizajneri, voditelji projekata i ostali uključeni u razvoj tehnoloških proizvoda s ciljem razvoja funkcionalnog softver ili hardver proizvoda do kraja događaja. Također postoje i tzv. biznis hackatoni, čiji je cilj osmišljanje dijela ili cjelokupnog poslovnog modela za predloženi proizvod ili uslugu.
U sklopu hackatona na TechCrunch Disrupt konferenciji 2010. nastao je servis za slanje privatnih poruka GroupMe. Svega godinu kasnije Skype je kupio GroupMe za 85 milijuna američkih dolara, te je on danas u vlasništvu Microsofta.
To je metoda za razvoj softwerskih proizvoda i procesa s naglaskom na “just-in-time” isporuku dok se pritom ne opterećuje software developere. Naglasak je na tome da developeri izvlače posao iz redova i proces je do isporuke korisniku vidljiv svima koji sudjeluju u razvoju.
Oradian živi agilni način razvoja softwera te je postala praksa da se napredak na projektu vizualizira i da bude dostupan svima na zidu u obliku ploče na kojoj se nalaze zadaci. Ovu metodu koristimo i u drugim razvojnim projektima u organizaciji.
MVP je ona verzija proizvoda koja omogućava timu prikupiti maksimalnu količinu validiranog učenja o korisnicima uz minimalni uloženi trud.
Osnivač vodeće svjetske internet trgovine obućom, Zappos, morao je saznati da li su ljudi spremni kupiti obuću preko interneta. Kako bi to dokazao, oglasio je velik broj modela cipela iz obližnje trgovine na svojoj internet trgovini. Kada bi netko naručio cipele on ih je fizički kupio u obližnjoj trgovini i slao svojim kupcima. Tom verzijom minimalnog proizvoda dokazao je da ljudi prihvaćaju iskustvo kupovine obuće preko interneta.
Osoba koja radi u već postojećem poduzeću, ali po svim karakteristikama odgovara profilu poduzetnika. Osoba koristi svoje poduzetničke vještine i obično sudjeluje u inovacijama poduzeća i razvoju novih proizvoda ili usluga.
Google potiče svoje zaposlenike da 20% radnog vremena izdvoje za rad na vlastitim projektima i idejama za nove proizvode. Ovaj pristup Googleu je donio mnogo uspješnih proizvoda koji su stvoreni u tom kreativnom vremena, a jedan od najpoznatijih je Gmail.
Razvoj startupa kroz kontinuirano testiranje pretpostavki i validirano učenje. Metode lean startupa danas koriste u svim procesima stvaranja novih proizvoda ili usluga, uključujući i one velikih korporacija ili državnih institucija.
General Electric koristio je lean startup za razvoj novih proizvoda. Jedan od primjera su plinske turbine na kojima je primjenom ovog pristupa ušteđeno znatna količina vremena i utrošen samo dio resursa koji bi bio potreban za standardni način dizajna novog proizvoda.
Kultura nastaje kada ljudi stupaju u interakciju. Kada se to dogodi u jednoj definiranoj grupi tada nastaje organizacijska kultura. Kroz interakciju šire se vrijednosti i nastaju novi - i svjesni i nesvjesni - obrasci ponašanja. U poslovnom kontekstu pojam organizacijske kulture popularizirali su Robert Waterman i Tom Peters u knjizi ”In search of excellence” 1982., a danas se organizacijska kultura smatra temeljem poslovnog uspjeha ili neuspjeha. Postoji više definicija organizacijske kulture, a najpopularniji opis je jednostavno odgovor na pitanje - “kako radimo stvari koje radimo”. Šira definicija koja uključuje i dimenziju dinamike je: “Organizacijska kultura je rezultat zajedničkog učenja, iz kojeg proizlaze obrasci ponašanja. Ti obrasci rezultiraju vrijednostima, normama, uvjerenjima, stavovima i pretpostavkama koje ne moraju biti nužno artikulirane, ali oblikuju načine na koje se ljudi u organizacijama ponašaju i kako se stvari u toj organizaciji obavljaju”.
VETTURELLI pristupa svakom projektu u kontekstu okruženja u kojem se taj projekt odvija ili klijent nalazi. U kontekstu organizacijske kulture često se susrećemo sa situacijom u kojoj postoje definirane zajedničke vrijednosti, ali nažalost ne i odgovarajući principi ponašanja. Zato u suradnji s klijentom i klijentovim zaposlenicima definiramo i implementiramo te principe. Prema našem uvjerenju tek tada možemo stvoriti okvir u kojem se svi članovi organizacije mogu sigurno kretati i u kojem se razvija međusobna komunikacija. Na taj način omogućavamo razmjenu iskustva i stvaranje novih ideja koje vode do efektivnijeg načina poslovanja i u konačnici do boljih poslovnih rezultata.
Promjena smjera u načinu realizacije poslovne ideje, ali bazirano na dosadašnjem validiranom učenju.
Popularna društvena mreža Instagram u svojim začecima nazivala se Burbn, te je služila za prijavu lokacija, sličnu Foresquare. Objava fotografija i njihovo uređivanje bilo je najpopularnija funkcija ove aplikacije, stoga su se osnivači odlučili promijeniti smjer u razvoju proizvoda, te se usmjeriti samo na objavu fotografija.
Faza razvoja startupa u kojoj je potvrđeno da postoji problem te mu osmišljeno rješenje odgovara.
Tim je otkrio problem koji imaju korisnici, osmislio je rješenje koje rješava spomenuti problem te su to korisnici potvrdili.
Faza razvoja startupa u kojoj se startup nalazi na dobrom tržištu s proizvodom koji može zadovoljiti dane zahtjeve tržišta.
Tim je pronašao održivi poslovni model koji zadovoljava potrebu tržišta. Stvorio je proizvod i postavio način prodaje, distribucije, odnosa s korisnicima i partnerima, koji su održivi.
To je jedan od načina automatizacije poslovnih procesa u cilju unaprjeđenja poslovanja temeljem smanjenja troškova, prevencije grešaka i ubrzanja provedbe procesa. RPA se provodi integriranjem RPA robota u redovni poslovni proces.
Trenutno na hrvatskom tržištu najviše uredskih robota se koristi u bankarskom sektoru i industriji osiguranja koji su prvi prepoznali potencijale ove tehnologije. Primjer robotske aktivnost je prijavljivanje u određenu dokumentacijsku bazu (ili bazu mailova) radi prihvaćanja nestrukturiranih podataka iz PDF dokumenata i pretvaranja u strukturirane podatke, koristeći moć obrade prirodnog jezika za prepoznavanje ključnih pojmova radi potvrđivanja procjene šteta.
To je softver programiran pomoću jednostavnog programskog jezika za obavljanje repetitivnih zadataka baziranih na jasnim pravilima, a koje su do implementacije obavljali zaposlenici. Neki od mogućih zadataka robota je otvaranje e-pošte i čitanje sadržaja i/ili privitaka te unos informacija iz maila u interne baze podataka uz slanje standardiziranih odgovora o obavljenom zadataku, skidanja vrijednosti cijena s internetskih stanica konkurencije i slaganje izvještaja, do bilježenja unosa troška i usklađivanja računa glavne knjige s revizijskim izvješćima.
Deloitte je strateški partner sa tri vodeće softverske platforme na kojima se bazira izgradnja RPA robota: Blue Prism, UiPAth, Automation Anywhere.
Softver kao usluga (SaaS) je model licenciranja i isporuke softvera u kojem je softver licenciran na osnovi pretplate i centralno je smješten. Za razliku od tradicionalnog softvera, koji se konvencionalno prodaje kao trajna licenca uz nadoplatu (i opcionalno trajno naknadu za podršku), SaaS provideri općenito naplaćuju softver koristeći pretplatu, najčešće mjesečnu ili godišnju naknadu za korištenje. Stoga je početni trošak implementacije, kao i održavanje SaaS rješenja obično manji nego kod tradicionalnog načina implementacije softverskih rješenja. SaaS dobavljači najčešće definiraju cijenu na temelju nekih parametara upotrebe, kao što je broj korisnika koji koriste aplikaciju. Annual recurring revenue (ARR)/ Monthly recurring revenue (MRR) je kratica za godišnji prihod koji se ponavlja i ključna metrika koju koriste SaaS tvrtke tj. tvrtke koje imaju ugovoreno razdoblje trajanja pretplate s korisnicima. To je vrijednost ugovorenih komponenti koje se ponavljaju za pretplatu na razdoblje od jedne godine/mjesec dana.
Oradian svojim uslugama omogućava digitalnu trasformaciju financijskih institucija u zemljama jugoistočne Azije i Afrike.
Društveno poduzetništvo ili social entrepreneurship je primjena poslovnih strategija s ciljem maksimalnog povećanja financijske, društvene i dobrobiti za okoliš. Uz to postoji i eko-poduzetništvo ili ecopreneurship, a to predstavlja pronalaženje poslovnih prilika koje istovremeno obnavljaju okoliš i omogućuju zaradu.
Igre "opip" i "shum" su inkluzivne i edukativne. Izrađene su većinom od prirodnih, lokalnih i obnovljivih materijala, ručnim radom lokalnih malih poduzetnika koji su za svoj rad pošteno plaćeni, a povremeno dolaze iz ugroženih skupina. Uz to, obučeni smo za projektiranje ekosela i eko-kvartova. To su životne zajednice koje teže ekološkoj, društvenoj, ekonomskoj i svjetonazorskoj održivosti i pronalaženju modela života koji su održiviji od uobičajenog i replikabilni. Naš angažman je arhitektonski, dizajnerski, facilitatorski i savjetodavni.
To je procesni okvir koji se koristi za upravljanje kompleksnim razvojem. Scrum nije (samo) metodologija razvoja softwera, nego okvir unutar kojeg se mogu koristiti razne tehnike upravljanja projektnim zadacima.
Kao nosioci kompleksnog proizvoda i kompleksne organizacijske strukture, najveća snaga scruma i agile developmenta je konstantna i brza prilagodba procesa kako bi se zadržao fokus na korisnika, stvorila nova vrijednost te potaknulo međusobno razumijevanja.
Daily Stand-up meeting je 15-minutni, vremenski ograničen događaj, koji služi da tim uskladi aktivnosti i donese plan za sljedeća 24 sata. To se čini kontrolom rada od prethodnog dnevnog Scrum sastanka, procjenom posla koji bi mogao biti odrađen prije sljedećeg sastanka, te diskusijom o potencijalnim blockerima planiranog posla.
S početkom radnog dana, započinje i dnevni scrum, koji se uvijek nalazi na istom mjestu, svaki dan. Vođa dnevnog scruma potiče da se sve iznese unutar 15 minuta te je fokus na tome da svaki pojedinac iznese što je radio jučer, što planira raditi danas i postoji li problem koji ga sprječava u radu. Zanimljivo je da i Oradianov leadership tim svaki dan započinje Stand-up sastankom.
Sprint je srce Scruma, to je vremenski ograničeni period unutar kojeg se proizvede završen, upotrebljiv i potencijalno isporučiv inkrement proizvoda. Sprintovi su jednakog trajanja tijekom razvoja proizvoda, a novi započinje neposredno nakon što završi prethodni. Sprint se sastoji od planiranja Sprinta, dnevnog Scruma, razvoja, revizije Sprinta i retrospektive Sprinta.
Sprint je vremenski ograničen na dva tjedna. Svaki Sprint započinje sastankom planiranja na kojem se definiraju željeni ciljevi, te na koji način i tko će biti zadužen za određene zadatke/isporuke.
Sprint planning najčešće započinje pregledom korisničkih priča (user story) i kriterija prihvatljivosti (acceptance criteria). Sve što se smatra izvršenim te ono što je testirano se komentira. Ono što nije dovršeno, ne ulazi u review. Tijekom retrospektive sagledava se proces te se otvoreno komentiraju eventualni problemi, mogućnosti i potrebe za poboljšanjima (lessons learned).
Retrospektiva se najčešće odvija dva puta mjesečno (iako su neki projektni odlučili imati tjedno planiranje/retrospektivu). Sastanak najčešće počinje diskusijom o tome što bismo trebali početi raditi, što bismo trebali prestati raditi i što bismo trebali nastaviti raditi. Komentari svih članova se zapisuju, dokumentiraju te se zatvara Sprint.
Startup je privremena organizacija koja postoji kako bi tražila (pronašla) ponovljivi i skalabilni poslovni model.
Još 2004., danas najpoznatija društvena mreža, Facebook bila je startup koji traži svoj održivi poslovni model. Danas je Facebook uspješna globalna korporacija s jasnim poslovnim modelom što je više ne čini startupom.
User Centered Design (UCD) je iterativni način dizajna koji stavlja u središte korisnika i korisničko iskustvo. Tijekom svake faze postupka stavljamo naglasak na želje, potrebe i ograničenja korisnika. UCD zahtijeva multidisciplinarni pristup, različite vještine i perspektive. Korisnike upoznajemo istraživanjem i stvaranjem persona i scenarija, koristimo se predviđanjem i nakon svake iteracije testiramo svoje pretpostavke i nastavljamo postupak, sve dok rezultat nije u potpunosti koristan i pristupačan korisniku.
UCD je zahtjevan pristup, ali njegove prednosti redovito nadmašuju nedostatke. Rezultat je sigurniji, korisniji i učinkovitiji proizvod koji zaista zadovoljava potrebe korisnika i tako, usprkos većim početnim troškovima, postaje financijski isplativiji. Nakon konzultacija i upoznavanja s ovim načinom rada, većina klijenata je više nego spremna prihvatiti UCD za svoj sljedeći projekt.
Učenje o poslovnom modelu nastalo kao rezultat provedbe eksperimenta s korisnicima.
Tim je napravio korisnički intervju (polu-strukturirani razgovor s korisnicima) i saznao vrijedne informacije povezane uz ranije pretpostavke.
Video testiranje ili intervju je usluga online procjene kandidata za posao. Tvrtke definiraju pitanja na koja žele čuti odgovore kandidata, a kandidati pristupom na web stranicu snimaju svoje video odgovore na postavljena pitanja.
Tvrtka u procesu zapošljavanja može uživo intervjuirati do 10 kandidata i na to će utrošiti približno 10 sati rada. Tvrtka s video testiranjem prikupi video odgovore od 30 ili 50 kandidata i na tu aktivnost utroši 1 do 3 sata. Najčešća primjena je kod ekspertnih pozicija, pozicija kod kojih je bitno poznavanje stranog jezika, pozicija kod kojih je bitno prezentirati način rješavanja određenih poslovnih izazova. Tvrtka tako puno kvalitetnije odluči koje kandidate treba pozvati na razgovor uživo.
Prvi hrvatski rječnik novog biznisa je otvoren: pozivamo startupe i digitalne lidere da predlože pojam, daju objašnjenje i primjer iz vlastite prakse. Želimo zajedno izgraditi bazu novih znanja temeljenu na hrvatskim primjerima i povećati ekspertizu hrvatskih tvrtki i zaposlenika u digitalnom okruženju.