U muzejima se čuvaju jako osjetljivi objekti, izrađeni od drveta, pergamenta, kože koji zahtijevaju posebnu pažnju. Glavni neprijatelj vrijednih artefakata je vlaga i neprimjerena temperatura zraka. Vidjelo se to na najpoznatijoj slici na svijetu, Da Vincijevoj Mona Lisi. Zbog neuravnotežene razine vlage u Louvreu rubovi drvenog panela na kojemu se nalazi neprocjenjiva slika su se počeli savijati. Danas se Mona Lisa čuva na točno 50% vlage i 21 stupanj Celzijev.

A kakve to veze ima s plinom? Brojni muzeji koriste ovlaživače koje pokreće upravo prirodni plin. To znači da u minijaturnim i tehnološki jako naprednim uređajima plinom zagrijavaju vodu i stvaraju paru koja se po potrebi ispušta u muzejima. Isti proces se može raditi i električnom energijom, ali plin je jeftiniji i rašireniji.

Oko 100 godina pije nove ere na području Perzije (današnjeg Irana) pročulo se za vječnu vatru. Zapisi pokazuju da se pričalo o dvije lokacije koje stalno gore, jednu je iskoristio perzijski kralj. Kako plinovodi još nisu bili u upotrebi, on je oko same vatre izgradio kraljevsku kuhinju i svakodnevno uživao u jelima spravljenima na plinu, iako to nije znao. Naime, tijekom jednog olujnog dana munja je udarila u tlo i zapalila vatru jer se na tom području cijelo vrijeme dizao prirodni plin.

Tako je perzijski kralj ostao zapisan u povijesti kao prva osoba koja je plin koristila za kuhanje. Zanimljivo je da danas 90 posto chefova tvrdi kako bi radije kuhalo na plinu nego na struji zbog ravnomjernijeg širenja topline.

Vulkan ispred kultnog Mirage hotela u Las Vegasu koji svakih sat vremena "eruptira" i ispušta "lavu" zapravo je kamena konstrukcija visoka gotovo 17 metara do vrha napunjena prirodnim plinom koji se svakih sat vremena zapali. Vulkan je otvoren 1989. godine, a postao je kultna i potpuno besplatna atrakcija Las Vegasa. U 30 godina se dosta promijenio – erupcije nisu više svakih pola sata već tri puta dnevno, a predstavljen je i jedinstveni soundtrack koji prati cijelu predstavu.

Za potpuni doživljaj dodan je i ekstrakt pina colade koji mirisom podsjeća na beskrajne pješčane plaže.

Inženjer William Murdoch iz Londona krajem 18. stoljeća u kućnoj je radinosti pokušavao napraviti svjetiljku, iskušavao razne zapaljive materijale da bi otkrio kako je upravo plin najbolja opcija. Osvijetlio je svoju kuću, a nekoliko godina kasnije pokazao je svoje umijeće i u kompaniji Soho Foundry, za koju je u to vrijeme radio. Bila je to prva plinski osvijetljena tvrtka u svijetu, a 1802. postavljena je prva lampa na pročelju tvrtke čime je postala prva ulična svjetiljka na plin ikad.

Zanimljiva je priča kako je plinom osvijetljen američki Baltimore. Slikar Rembrandt Peale je 1816. godine pripremao novu izložbu i shvatio da ona nema previše smisla ako nitko ne može vidjeti njegove slike u mraku. Na sredinu muzeja u Baltimoreu je postavio zapaljeni plinski ring. Osam dana kasnije, gradonačelnik je dao dozvolu za postavljanje plinskih lampi po cijelom gradu.

Zagreb je plinsku rasvjetu dobio 31. listopada 1863. godine, a i danas postoje nažigači koji na Gornjem Gradu pale preostale lampe, doduše više zbog turističke i kulturne funkcije.