OMOGUĆAVA mc_hrz_rgb_pos

1 U 4 MILIJUNA: ONI SU OSTVARILI SVOJE SNOVE U HRVATSKOJ

PROGRAMER KOJI JE SVE ŠTO JE IMAO ULOŽIO U SVOJU STRAST I IZGRADIO NAJVEĆE CARSTVO STRIPA U POVIJESTI HRVATSKE I REGIJE

Piše: Valent Pavlić Foto: Boris Kovačev Producentica: Dina Hrastović

Razgovaraj sMarkom

Bio je vrhunski programer 20 godina: brinuo se o održavanju softwarea za HT koji je sam kreirao, ali čitavo vrijeme okupirala ga je ljubav prema devetoj umjetnosti. Svoje slobodno vrijeme posvećivao je redefiniranju značaja stripa na hrvatskoj sceni: spajajući vještine i strast podigao je popularnu web stranicu za ljubitelje stripa, a nekoliko godina kasnije osniva Fibru od koje je stvorio jednu od najprofitabilnijih izdavačkih kuća u regiji s više od 530 izdanja i 200 tisuća prodanih primjeraka!

Ljubitelji stripova o superherojima znaju da svaki junak ima svoj Origin story – poslovna karijera četrdesettrogodišnjeg Splićana Marka Šunjića, uz malo mašte, neodoljivo podsjeća na takvu priču. Tri glavna sastojka svakako su prisutna. Heroj – programer po profesiji koji u slobodno vrijeme ulaže nadljudske napore da, na svoj način, svijet učini malo boljim mjestom. Negativac – poznati knjižarski lanac koji nepoštivanjem ljudskih dogovora i državnih zakona direktno ugrožava kompletan izdavački sektor. Sretan kraj – osnutak najznačajnije izdavačke kuće u regiji specijalizirane za sve vrste stripove; između ostalih i one o superherojima.

Odmalena naginjući prema matematici Marko je završio Splitski MIOC te upisao Zagrebački PMF. Na apsolventskoj godini, 1998. počinje tražiti posao. Opcije su bile dvije, od kojih je jednu automatski prekrižio. ‘Za rad kao profesor nisam imao živaca. U matematici stvari su same od sebe intuitivno jasne pa je sukladno tome teško nekome objasniti nešto što je samo po sebi jasno. Zato sam odlučio postati programer. Našao sam tri oglasa za posao, otišao na prvi razgovor i ondje se zaposlio. Na tom radnom mjestu ostao sam idućih 20 godina’, priča mi Marko.

Taj jedini Markov posao bilo je programiranje u firmi Envox. Ondje je izradio software za HT koji priprema račune njihovim klijentima, pa tako svi korisnici HT mogu upravo njemu zahvaliti kad dobiju račun u poštanskom sandučiću. Taj Markov program pokazat će se presudnim za kretanje u izdavaštvo. ‘Od trenutka kada sam napravio program koji je HT prihvatio, moj je jedini posao bio održavanje softwarea. Bila je to 2001., šef mi je dao odrješite ruke da sa strane radim što me volja i ja sam stvorio web stranicu stripovi.com kako bih okupio ljubitelje stripa iz cijele regije. To je bio prvi korak u kojem sam spojio ono što su bile moje dvije strasti – stripovi i informatika’, kaže.

Narednih nekoliko godina Marko će blisko surađivati s prijateljima iz izdavačke kuće Libelus. Za njih je uređivao serijal stripova ”Ken Parker”, što je zadovoljavalo njegove tadašnje izdavačke ambicije sve dok nije naišao na ”Svagdanju borbu” Manu Larceneta. ‘Sjajan strip ima tendenciju da ostane s tobom mjesecima nakon što si ga pročitao, da te promijeni kao osobu. Redovito na bolje. Taj strip me je toliko potresao i dirnuo da sam ga imao neodoljivu potrebu objaviti’, kaže i dodaje: ‘Bilo je to u lipnju 2006., nekoliko mjeseci nakon što je Gibonni objavio album Unca Fibre. Kada sam razmišljao kako nazvati izdavačku kuću naišao sam na intervju gdje Gibo objašnjava kako je za njega fibra stanje kada radiš nešto s velikom strašću, kada goriš za nečim. Ja sam u njegovom opisu pronašao moj odnos prema stripu i to je onda postalo ime firme. Čini mi se da mu dugujem neki novac za autorska prava.

Fibra postoji već 13 godina – godišnje izbacuje po 40-ak novih naslova i iza sebe ih ima više od 500 – a svog kreatora još uvijek čvrsto drži u izdavačkoj groznici. ‘Kada kažeš jedan strip, većina ljudi pomisli na jedan Alan Ford ili jedan Dylan Dog, svezak koji kupiš na kiosku i staviš u džep od traperica i pročitaš u pola sata, međutim Fibrin strip je knjižurina od 400 pa i 500 stranica u koje je uložen ogroman trud pripovjedača i crtača, prevoditelja, urednika, dizajnera. Tako da je 530 stripova prilično velika brojka’, govori.

I dok su ljubitelji stripa u Hrvatskoj širom otvorenih ruku dočekali izdavača koji će im ponuditi najznačajnije svjetske naslove, sve do ovog proljeća, kad je konačno napustio posao programera, Fibra je Marku predstavljala prvenstveno hobi. Programiranje je godinama plaćalo račune, a izdavačka kuća je bilo mjesto gdje je bez financijske omče nad glavom ispoljavao svoju strast. Inicijalno mu je jedino bilo bitno da objavi što je više naslova moguće i da koliko-toliko pokrije troškove. Bez imperativa zarade nije pristajao na kompromise i u najreprezentativnijem formatu je izdavao isključivo stripove koji se njemu sviđaju. Uslijedila je salva pohvala sa svih strana, od domaćih i inozemnih izdavačkih kuća, pa do samih autora, ali ono što je Marku najvažnije jest da njegova izdanja oduvijek pronalaze put do publike. ‘Divan je osjećaj kada znaš da si dao ljudima neku snažnu pozitivnu emociju i kada dobiješ poruke od čitatelja koji ti se zahvaljuju što si im omogućio da pročitaju nešto što bez tebe vjerojatno nikad ne bi došlo do njih. Patetično će zvučati, ali cilj mi je oduvijek bio tim putem naše društvo učiniti malo boljim. Povratne informacije mi govore da to donekle uspijevam te me uvjeravaju da Fibra sjajno radi ono za što je stvorena’, kaže Marko.

Dakako, strast je postala posao kad je zaposlio druge ljude. S tuđim sudbinama na duši, malo se teže spava, ali poštivanje dogovora temelj je na kojem je Marko izgradio Fibru. Svoje prevoditelje, lektore i ostale suradnike obavezno plaća istoga dana – navika koja mu je u prevoditeljskim krugovima priskrbila nadimak: najbrži izdavač s ove strane Rio Grandea.

No što se suradnji tiče, jedna je Marko ostavila gorak okus u ustima. Naravno, riječ je o propalom knjižarskom lancu – Algoritam koji u proljeće 2017. odlazi u stečaj s 30 milijuna kuna duga prema izdavačkom sektoru, od čega je dug prema Fibri iznosio pola milijuna kuna. I dok bi takav gubitak bio devastirajući za većinu, Fibra je preživjela zahvaljujući Markovim ustrajanju kojim je od Fibre stvorio izdavačku kuće bez konkurencije na domaćem tržištu. Recept je, tvrdi Marko, jednostavan: ‘Izdajem samo ono u što vjerujem. Ne idem publici niz dlaku, ne idem ispod svojih kriterija. Uostalom kada razmišljam o godinama iza sebe provedenim u Fibri, razmišljam da bih najradije ovo što sada radim, radio do penzije’.

Upravo taj stav je razlog zašto je Marko Šunjić s Fibrom uspio učiniti vjerojatno najtežu stvar kad je u pitanju produkcija u najširem smislu – stvaranje vlastite publike. U našem društvu dugo je bilo uvriježeno mišljenje da je strip šund literatura za djecu – protiv te stigme Marko se od prvog dana borio i konačno uspio strip etablirati kao umjetnički izričaj u kojem se na najbolji način susreće visoka književnost i likovna umjetnost. I tako mnogi čitatelji kojima do prije nekoliko godina nije padalo napamet da se u potrazi za ozbiljnim štivom prime ”knjige s crtežima”, danas redovito čitaju nova izdanja Fibre samo zato što znaju da urednik i izdavačka kuća kojoj vjeruju stoji iza svakog novog izdanja.

Marko Šunjić: ART VIDEO PRIČA 
BY MILAN TRENC

KORAK PO KORAK VODIČ ZA PROMJENU KARIJERE.

EVO KAKO SAM JA TO NAPRAVIO

Jeste li imali iskustva u poslu kojim se sad bavite?

Apsolutno nikakvog iskustva nisam imao.

Kako ste korak po korak došli do potrebnoga znanja?

Metodom pokušaja i pogrešaka :). Sjedneš i radiš dok ne naučiš :).

Kako ste osigurali financijska sredstva za novu karijeru?

Osobna ušteđevina + EU fondovi!

Što je još bitno istražiti prije ulaska u nešto novo?

Najvažnije je vjerovati u svoju ideju i voljeti to što radiš!

Tko vam je bio najveća potpora i koliko vam je to značilo?

Iskreno, sam sebi sam bio najveća potpora :).

Koje 3 vaše osobine su vam pomogle na putu do uspjeha?

Upornost, marljivost.

Kako ste znali da ćete uspjeti?

Nisam znao, ali sam znao da neću prihvatiti neuspjeh kao ishod :). Dakle, samo je trebalo nastaviti dalje dok uspjeh nije došao!

Kako vam je kartica pomogla na putu transformacije?

Kao izdavaču, mogućnost plaćanja karticama je od krucijalnog značenja, bilo na sajmovima knjiga, bilo na našem web-shopu!

Razgovaraj s Markom

POSTAVI SVOJE PITANJE

Oni su slijedili svoju strast, napravili životni i poslovni zaokret i započeli nešto neprocjenjivo. I ti to možeš!

Postavi Pitanje

ŠTO SMO NAUČILI?

Trojica autora projekta - slavni hrvatski ilustrator, nagrađivani fotograf i nagrađivani pisac - proživjeli su svaki na svoj način nevjerojatne životne priče ljudi iz 1U4 MILIJUNA, njihove obrate i sudbine. Evo što su naučili...

BORIS KOVAČEV

BORIS KOVAČEV fotograf

Magistrirao ekonomiju, a u inat tome se profesionalno bavi fotografijom 12 godina. Boris je nagrađivani fotograf Cropixa Hanza Medije. "Trudim se biti poduzetan fotoreporter, ali ne poduzimam previše. Sretniji sam kad ulovim neki slučajni kadar".


Iz razgovora s ljudima koje sam fotografirao i snimao u projektu 1 u 4 milijuna, naučio sam da je za promjenu životnog puta ponekad stvarno dovoljna samo želja. To mi je prije zvučalo kao klišej, ali sam se razuvjerio.

MILAN TRENC

MILAN TRENC redatelj videa

Hrvatski ilustrator, crtač stripova, filmski redatelj, novelist, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Po njegovoj slikovnici "Noć u muzeju", snimljen je istoimeni američki film. Radio je za New York Times i Wall Street Journal, a upravo snima film na temelju najvažnijeg djela Petra Hektorovića "Ribanje i ribarsko prigovaranje" u Starom Gradu na Hvaru.


Naučio sam da u životu ništa nije onako kako se čini na prvi pogled! Možda očekujemo da kompjuteraši sanjaju da su piloti, no tko bi mislio da istovremeno piloti sanjaju da su kompjuteraši! Harmonija bi mogla biti tako jednostavna!

VALENT PAVLIĆ

VALENT PAVLIĆ pisac

Magistrirao je francuski jezik i književnost te povijest umjetnosti, a prije dvije godine objavio je prvu knjigu - Evanesco. Htio je biti arhitekt, a postao je kustos u muzeju arhitekture i gimnazijski profesor. Danas je freelance autor.


U intervjuima u projektu 1 U 4 MILIJUNA shvatio sam da ljudi rade zaokrete zbog snažnog poriva u njima samima. Uspjeli su oni koji ustraju u svojoj viziji, čak i po cijenu neuspjeha, svjesni da izgled života ovisi samo o njima.

1 U 4 MILIJUNA: POGLEDAJ CIJELI SPECIJAL

Slijedi svoju strast. I ti možeš biti 1 u 4 milijuna

Saznaj Više

OVO JE TEK POČETAK.

Svatko od nas može biti 1 u 4 milijuna. Ispričaj svoju priču. Slijedi svoju strast i pokreni nešto neprocjenjivo.

Kako ti možemo pomoći da i ti postaneš 1 U 4 MILIJUNA? POŠALJI E-MAIL

Kako smo ostvarili svoj san u hrvatskoj