OMOGUĆAVA mc_hrz_rgb_pos

1 U 4 MILIJUNA: ONI SU OSTVARILI SVOJE SNOVE U HRVATSKOJ

STUDENTICA ARHITEKTURE OSVAJA INSTAGRAM - TORTAMA. ODUVIJEK JE VOLJELA KUHATI, A SADA SVOJU STRAST PRETVARA U USPJEŠAN BIZNIS

Piše: Dinko Mihovilović Foto: Boris Kovačev Suradnici projekta: Dina Hrastović i Mihovil Horvat

Razgovaraj sIvom

Torte, cupcakes, makroni i ekleri. Ništa više od toga, ali Iva Erić radi ih u bezbroj kombinacija i u godinu dana isporučila je 100 torti i na tisuće cupcakesa, makrona i eklera. Torte su visoke, privlačne, drukčije, smatra da je otkrila savršenu kombinaciju za čokoladni biskvit koji čini bazu većine torti. Betonska torta? Svemirska torta s grafovima s burze? Stomatološka torta? Zvuči pomalo pomaknuto – i jest. Na dobar način. Da ne znam, rekao bih da se radi o umjetnici školovanoj upravo za izradu slastica, ne o studentici arhitekture koja svoj zanat peče sama.

Iva Erić trenutačno piše diplomski rad na Arhitektonskom fakultetu, a prije studija pohađala je matematičku gimnaziju. Za sebe kaže da je analitički tip osobe s izraženom kreativnošću, što objašnjava odabir studija. Jedina zamjerka koju ima na studij jest ta da arhitektura ima određena pravila koja kočne njezinu kreativnost. Ništa osobno, svaka struka sa sobom nosi i svoju ljepotu, ali i svoja ograničenja. Stoga je Iva odlučila da neće zanemariti potrebu da se kreativno izrazi i da će pronaći način, kao što cvijet pronađe put kroz asfalt. Počela je u maminoj kuhinji, iskoristila Instagram i danas ima svoj biznis – pokrenut iz strasti. 

Kuhati je počela još u osnovnoj školi. Majka i ona raspodijelile bi posao: jedna špagete, druga umak. Drugi put obrnuto, treći bi se put radilo o nekom novom jelu. Rodila se ljubav prema pripremi svakakve hrane, ne samo slastica. I danas voli kuhati najrazličitija jela. Prekretnica se dogodila kada je počela pripremati rođendanske torte prijateljima. Vrlo je brzo uvidjela da torta koja ide nekome za rođendan nije ista kao torta koju bi napravila za sebe, za pojesti kod kuće. Potrebno je više truda, više kreativnosti. Ubrzo je počela pretraživati razne medije, od YouTubea do Instagrama, pregledavajući kanale blogera koji se bave hranom. Iako je već znala raditi kolače, trebala je naučiti kako ih ukrasiti da izgledaju zaista dobro. Praksa izrade torti za prijatelje i poboljšavanje svojih recepata i vještine ukrašavanja potrajala je nekoliko godina – do trenutka kada je na jednom rođendanu jedna majka upitala može li kupiti njezinu kreaciju. Do tog je trenutka izrada slastica Ivi bila samo osobni kreativni ispust, privatno veselje kojim se izražavala, a kasnije i upotpunjavala ono što joj je nedostajalo na studiju arhitekture.

Nije mogla vjerovati da netko želi kupiti njezine slastice. Tada joj se, kako sama kaže, upalila lampica. Odlučila je pokušati: otvorila je Instagram profil na kojeg je postavila već postojeću bazu fotografija svojih radova. Bio je to neobavezujući pokus koji je mogao uspjeti, a mogao je i ostati nezapažen. Bilo ju je strah jer znala je da postoji mogućnost da sve radi krivo. Nije imala obrazovanje slastičara i druga je stvar podrška prijatelja, ali staviti svoj rad pred cijeli svijet… bila je svjesna toga da može završiti loše. Prvi je dan dobila četiri narudžbe. Čini mi se da je to bio dan rođenja Ivinog branda Šlag na kraju, 17. rujna 2017.

Bez imalo čekanja, krenula je nabavljati opremu kako bi mogla ispuniti neočekivane narudžbe. Netko bi rekao da se radi o uspjehu preko noći. Otvorila je Instagram račun, stavila na njega nekoliko fotografija torti i krenula zarađivati. Zatim je otvorila i Facebook račun i sve skupa broji oko 2500 pratitelja. Tako to izgleda izvana. Postoji ilustracija za to koja prikazuje vrh ledenjaka. Dio iznad vode ono je što vidimo, dok je većina ledenjaka ispod površine mora. Isto vrijedi i za Ivu, za njen trudi i godine usavršavanja umijeća. Shvatio sam opseg Ivinog vremenskog ulaganja i povezao ga sa zahtjevnim studijem arhitekture. Prvo što mi je potom palo na pamet bilo je pitanje: što je s društvenim životom? Ivin je recept jednostavan u svojoj teoriji, ali prosječnom je čovjeku vrlo zahtjevan: izvrsna organizacija vremena, bez odugovlačenja kada je potrebno obaviti posao. Da, oni si dopusti opuštajući dan za gledanje serija, dan za druženje s prijateljima itd., ali kada je potrebno napraviti tortu ili predati projekt na fakultetu, Iva se bez odlaganja posvećuje zadatku.

Vidjevši da posao raste, Iva je morala početi razmišljati o ozbiljnijoj kuhinji koja nudi profesionalne uvjete rada. Opremanje takve kuhinje i zadovoljavanje sanitarnih propisa činilo joj se kao nemoguća misija. Srećom, naišla je na Cook hub, prvu hrvatsko co-working kuhinju koja ima sve što vam treba ako ste vlasnik startupa koji se bavi hranom. Kao privatna osoba, nije mogla ući u Cook hub. Već bi ti mnogi ljudi odustali ili barem zakočili, vratili se korak u nazad i zadovoljili se izradom slastica za prijatelje. Iva, usprkos mladosti, neiskustvu u poslovnom svijetu i strahu, otvara tvrtku i podiže Šlag na kraju na sljedeću razinu. U studenome 2018. ulazi u Cook hub i radi svoju prvu tortu u novom prostoru.

Osim ljubavi prema kuhanju i dizajnu, na slasticama može zadovoljiti i svoju ljubav prema crtanju. Stoga ne čude rukom oslikani makroni i torte čije se boje prelijevaju kao na slikama impresionista. Na pitanje što najviše voli raditi, odgovara jednostavno: torte. One pružaju najviše mogućnosti. A najdraže torte koje je ikada napravila? To su uvijek one prve. Prva torta na kat. Prva torta za vjenčanje i prva za krstitke. Bili bolje od drugih ili ne, prva torta za svaku prigodu ostaje joj u sjećanju kao posebna.

Ivini su planovi za budućnost ambiciozni. Namjerava zaposliti jednu osobu da olakša izradu slastica. Problem kod zapošljavanja jest taj da novog kolegu ili kolegicu prvo mora educirati, što trenutačno ne stigne. Uz sve više rastući posao sa slasticama, namjerava se baviti i arhitekturom. Uz dobru organizaciju vremena, sve je moguće, kaže Iva. I uz dobar kolač.

Iva Erić: ART VIDEO PRIČA 
BY MILAN TRENC

KORAK PO KORAK VODIČ ZA PROMJENU KARIJERE.

EVO KAKO SAM JA TO NAPRAVILA

Jeste li imali iskustva u poslu kojim se sad bavite?

Nisam imala nikakvog profesionalnog iskustva u poslu kojim se bavim prije nego što sam se upustila u njega. Jedino iskustvo je bilo ono amatersko koje sam stjecala kroz godine radeći slastice za obitelj i prijatelje ne bojeći se eksperimentiranja. Tijekom studiranja radila sam razne poslove, a iako nijedan studentski posao nije imao niti približno veze sa slastičarstvom, naučili su me radu s ljudima, odgovornosti, brzini i snalažljivosti te vidim da mi to uvelike pomaže u poslu sada.

Kako ste korak po korak došli do potrebnoga znanja?

Generalno dolazim iz obitelji gdje smo svi prilično strastveni oko kuhanja, dobra hrana je glavna tema nedjeljnog okupljanja, a kanal 24kitchen se jedno vrijeme neprekidno vrtio na televiziji u dnevnom boravku. Zato bih mogla reći da sam znanje koje koristim u poslu počela stjecati još od kad sam bila dijete zainteresirano za slastice koje radi mama. Tu je počela ljubav, interes i osnovno znanje koje se kroz vrijeme nadograđivalo jer sam htjela znati više i biti bolja u tome. Proučavala sam kuharice i mamine recepte uz 1001 pitanje kako nešto radimo, zašto nešto dodajemo, čemu služi ovo, može li se ono zamijeniti nečime... U jednom trenutku nastao je boom kulinarske youtube scene, a ja sam pažljivo počela pratiti poznate kuhare, slastičare, i razne kulinarske programe i tako sam naučila najviše. Naravno, teorija je jedna priča, no osim što sam gledala i upijala sve informacije, probavala sam recepte i načine dekoriranja. Metoda pokušaja i pogreške mi je postala najbolji prijatelj, a rođendani bližnjih savršena prilika za dokazivanje i testiranje tehnika naučenih kroz svoje proučavanje. Internet i društvene mreže, osim zabave, pružaju i bezbroj prilika za stvarno naučiti nešto ukoliko smo dovoljno uporni i, naravno, ako učimo od kompetentnih ljudi.

Kako ste osigurali financijska sredstva za novu karijeru/ obrazovanje/ investiciju?

U svakom pogledu roditelji su mi najveća potpora, pa tako i u financijskom. Oni su mi osigurali osnovna sredstva za start i pomažu mi koliko je potrebno. No moram reći da je danas otvaranje firme, obrta i sličnog jednostavno te nije potreban veliki početni kapital. Osim toga, postoji puno rješenja za mlade poduzetnike i različitih koncepata poslovanja. U mom slučaju, veliku ulogu ima koncept co-working kuhinje Cook Hub gdje više firmi, pa tako i moja, dijeli poslovni prostor i u određenim satima radi u kuhinji napravljenoj po svim sanitarnim propisima. To mi je jako olakšalo cijeli početak jer je eliminiralo problem velikog ulaganja u poslovni prostor i uređaje potrebne za funkcioniranje proizvodnje slastica. Tako da sam imala priliku započeti ozbiljno, ali bez ozbiljnih financijskih sredstava.

Što je još bitno istražiti prije ulaska u nešto novo?

S obzirom na to da ulazak u nešto novo već podrazumijeva da osoba gaji veliku strast prema tom što želi raditi, smatram da je potrebno istražiti isplativost cijele priče. Ničiji uspjeh nije zagarantiran niti se može izmjeriti unaprijed formulom, no moguće je proučiti je li tržištu primamljivo to što vi nudite. Potrebno je provjeriti postoji li već proizvod koji vi nudite i zamišljate, ima li netko sličan vama na vašoj ciljanoj sceni, što je to nešto čime ćete se istaknuti i zaintrigirati ljude koji će vas pratiti, posjećivati vas ili kupovati od vas. U svakom slučaju potrebno je naći i prepoznati individualnost i nešto posebno čime ćete izgraditi svoj brend i iskočiti iz mase.

Tko vam je bio najveća potpora i koliko vam je to značilo?

Najveća potpora bez dileme su mi roditelji koji nikada ne stavljaju svoje želje u prvi plan, već me podržavaju u svemu što naumim. Tako je bilo i prilikom upisa fakulteta arhitekture, tokom studiranja i svih mojih raznih hobija i poslova, a tako je sada i u ovom poslu. Najviše mi znači što vjeruju u mene i iskreno ih interesira to što radim, pa uvijek nađu način kako aktivno sudjelovati. Osim njih, podrška bliskih prijatelja s fakulteta me drži i gura naprijed kada imam loše dane, a još više veseli kada su ti dani dobri. Oni su uvijek tu kada treba pomoći, navijati i ohrabriti kako u arhitektonskom svijetu, tako i u ovom poslu. Ja sam jako emotivna pa me i podrška nekog nepoznatog tko odvoji vrijeme za napisati mi lijepu poruku dirne.

Koje 3 vaše osobine su vam pomogle na putu do uspjeha?

Mislim da je puno više za to odgovorna kombinacija vrlina i slabosti, no ako moram istaknuti neke 3 karakteristike to bi bile proaktivnost, hrabrost i kreativnost. Kada bih bila nezadovoljna svojom situacijom, prilikama na fakultetu ili poslu, s čime se susreće većina mladih ljudi, uvijek bih pokušala nešto promijeniti, izmisliti način, aktivno pristupiti problemu i gurati naprijed ne čekajući da se nešto dogodi samo od sebe. Mislim da je zato karakteristika proaktivnosti najzaslužnija za to gdje se nalazim sada. Uz to hrabrost koju je bilo potrebno naći u sebi da bih uopće izložila svoj rad svijetu na takav način spremna na kritike ili neuspjeh, i na kraju kreativnost koju njegujem otkad znam za sebe.

Kako ste znali da ćete uspjeti?

Ja sam tek na početku svog puta pa bi se pitanje za mene preformuliralo u 'kako znam da ću uspjeti?'. Mislim da nitko ne može sa sigurnošću reći da je znao da će uspjeti. Ja sam uvijek vjerovala u sebe i svoje sposobnosti, a ono što je meni dodatni pokazatelj toga da se nalazim na dobrom putu je podrška, pohvale i riječi ohrabrenja koje dobivam sa svih mogućih strana, a posebice kada to dođe od strane klijenata. Onda i u trenutku sumnje pomislim da ako svi ovi ljudi vjeruju u to što radim, onda to stvarno vrijedi.

KAKO VAM JE KARTICA POMOGLA NA ŽIVOTNOM PUTU?

Kao mladoj osobi koja tek počinje u poslovnom svijetu bitno mi je da imam pristupačna i jednostavna rješenja, a kartična rješenja mi upravo to i nude.

Razgovaraj s Ivom

POSTAVI SVOJE PITANJE

Oni su slijedili svoju strast, napravili životni i poslovni zaokret i započeli nešto neprocjenjivo. I ti to možeš!

Postavi Pitanje

ŠTO SMO NAUČILI?

Oni su slijedili svoju strast, napravili životni i poslovni zaokret i započeli nešto neprocjenjivo. Prvi multimedijalni specijal o strasti, hrabrosti, posvećenosti i uspjehu ljudi poput nas.

BORIS KOVAČEV

BORIS KOVAČEV fotograf

Magistrirao ekonomiju, a u inat tome se profesionalno bavi fotografijom 12 godina. Boris je nagrađivani fotograf Cropixa Hanza Medije. "Trudim se biti poduzetan fotoreporter, ali ne poduzimam previše. Sretniji sam kad ulovim neki slučajni kadar".


Iz razgovora s 12 ljudi koje sam fotografirao i snimao u projektu 1 u 4 milijuna, naučio sam da je za promjenu životnog puta ponekad stvarno dovoljna samo želja. To mi je prije zvučalo kao klišej, ali sam se razuvjerio.

MILAN TRENC

MILAN TRENC redatelj videa

Hrvatski ilustrator, crtač stripova, filmski redatelj, novelist, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Po njegovoj slikovnici "Noć u muzeju", snimljen je istoimeni američki film. Radio je za New York Times i Wall Street Journal, a upravo snima film na temelju najvažnijeg djela Petra Hektorovića "Ribanje i ribarsko prigovaranje" u Starom Gradu na Hvaru.


Naučio sam da u životu ništa nije onako kako se čini na prvi pogled! Možda očekujemo da kompjuteraši sanjaju da su piloti, no tko bi mislio da istovremeno piloti sanjaju da su kompjuteraši! Harmonija bi mogla biti tako jednostavna!

DINKO MIHOVILOVIĆ

DINKO MIHOVILOVIĆ pisac

Završio je studij komunikologije, a zatim i studij informacijskih tehnologija. Radi kao programer, uglavnom za tvrtke iz SAD-a, a 2018. u izdanju Beletre objavljuje prvi roman, Krletka od mora, čime započinje novo poglavlje u svojoj karijeri.


Dok sam intervjuirao 12 ljudi u projektu 1 u 4 milijuna shvatio sam da iako uspjeh ima mnogo lica i motivacija, svima je zajedničko jedno: borba s vlastitim strahom i vlastitim sumnjama. Tko nije spreman riskirati i suočiti se s mogućnošću neuspjeha, ne može ni doživjeti uspjeh.

1 U 4 MILIJUNA: POGLEDAJ CIJELI SPECIJAL

Slijedi svoju strast. I ti možeš biti 1 u 4 milijuna

Saznaj Više

OVO JE TEK POČETAK.

Svatko od nas može biti 1 u 4 milijuna. Ispričaj svoju priču. Slijedi svoju strast i pokreni nešto neprocjenjivo.

Kako smo ostvarili svoj san u hrvatskoj