OMOGUĆAVA mc_hrz_rgb_pos

1 U 4 MILIJUNA: ONI SU OSTVARILI SVOJE SNOVE U HRVATSKOJ

AKADEMSKI SLIKAR, RESTAURATOR I STUDENT UČITELJSKOG FAKULTETA KOJI ŽIVI SVOJU STRAST: ON JE HRVATSKI REPREZENTATIVAC U KENDU I JEDAN OD 16 NAJBOLJIH NA SVIJETU

Piše: Valent Pavlić Foto: Boris Kovačev Producentica: Dina Hrastović

Razgovaraj sBornom

On je umjetnik i sportaš: akademski obrazovan slikar i jedan od 16 najboljih na svijetu u kendu. Upoznajte Bornu Bana, dvadesetsedmogodišnjeg Zagrepčanina koji svoju profesionalnu karijeru sada još i nadograđuje studijem na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, a za život zarađuje restauriranjem starih zidova na sakralnim i drugim povijesnim objektima diljem Hrvatske. Drugu polovicu života posvetio je drevnoj japanskoj borilačkoj vještini. Sve što zaradi radom na restauraciji ulaže u kendo, svaki slobodni trenutak poklanja kendu: prošle godine dobio je svjetsku nagradu „Fighting Spirit“ za borbenost i kendo duh.

– Počeo sam s devet godina i od tada je kendo dio mog života. Trening po trening. Dan po dan. I tako koliko god ću moći. Najprije su mi roditelji pomagali, a s vremenom sam i sam počeo zarađivati da bi mogao otići na natjecanja i kupiti novu opremu. I danas većina moje zarade u restauraciji posvećena je već isplaniranim troškovima Kenda – govori nam Borna koje susrećemo u sportskoj dvorani u Folnegovićevom naselju. Pred nama su dva borca odjevena u tradicionalne japanske odore s mačem sačinjenim od bambusovog pruća munjevito brzim pokretima pokušavaju pronaći nezaštićenu točku na oklopu svog protivnika. Snaga i hitrost njihovih kretnji posljedica je godina vježbe koja se očituje u skladnim promjenama njihovog garda i preciznoj koordinaciji svakog koraka. Jedan od dvojice boraca je Borna, najbolji kendo borac u Hrvatskoj koji već ima trofeje s nekoliko prestižnih europskih turnira. Oštro oko i savršena motorika donijeli su mu brojne nagrade, ali su istovremeno i vrline koje koristi u svijetu izvan sportskih borilišta, u tišini svog ateljea.

Ljubav prema umjetnosti Borna je razvijao uz majku Mariju, profesionalnu kostimografkinju. Osmišljavajući i kreirajući kostime za glumce, ona je u sinu pobudila stvaralački poriv koji će razviti u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 2016. u klasi profesora Zlatana Vrkljana – Kroz slikarstvo jasnije vidim što ljudi misle i na koji način razmišljaju. Bez obzira o kojem se stilu radi, bilo slikarstvo figurativno ili apstraktno – objašnjava Borna. – Mogućnost da promatraš svijet tuđim očima jest povlastica kojoj se teško oduprijeti. Nakon diplome povremeno radi u restauratorskoj firmi – Analiziramo šablone pronađene u crkvenim arhivama te dijelove zidnih oslika-dekoracije, koji nisu sačuvani ukrašavamo na način na koji su restauratori procijenili optimalnim – objašnjava Borna.

U isto vrijeme dok se pokušava profesionalno izgraditi – Borna je gradio karijeru kendoke – tri stoljeća stare japanske borilačke vještine nastale pažljivo stilizacijom tradicionalnih mačevalačkih sukoba u drevnom Japanu. – Priča s Kendom kreće u devetoj godini života – prisjeća se Borna. – Majka me odvela na prvi trening u Crnatkovoj ulici. Odmah mi se to svidjelo. Način na koji se bore, kako su odjeveni. Cijeli paket.

Kendo izvan Japana postoji tek nekih pedesetak godina u natjecateljskom smislu i u Europi tek stvara svoje poklonike, pa tako ne čudi da je prvih nekoliko godina Borna bio jedino dijete u klubu, no upravo u tome je pronalazio najveći motiv. – Baviti se nečim čime se nitko drugi ne bavi mi je jako privlačno. Ta opcija da imaš svoj vlastiti put i želja da na njemu ustraješ – objašnjava. Ubrzo odlazi na prve turnire gdje se bori s protivnicima desetak godina starijim od sebe. Tehnika i brzina u kendu su ključni, a ne fizička snaga, pa razlika u godinama između protivnika je lakše premostiva no u većini drugih sportova. Kroz godine sudjeluje na turnirima u mnogim europskim zemljama, osvaja otvorena prvenstva Mađarske i Austrije, ali najznačajniji uspjeh Borna postiže lani na svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji. Plasirao se u osminu finala, među najboljih 16 u svijetu – podvig kojim se može pohvaliti tek nekoliko Europljana.

Dvije lekcije koje je naučio baveći se tim sportom vrednuje više od svih medalja. Prva je gotovo stoički pristup boraca kojima je zabranjeno pokazivanje emocija prilikom borbe. Naime, ako bilo kojom gestom nakon osvojenog boda borac pokaže emociju, bod mu se automatski poništava. – To je zato što se poštovanje u Kendu posebno cijeni – objašnjava Borna. – Poštovanje prema suparniku ujedno je i poštovanje prema samom sebi. To je temelj, sve ostalo je nadogradnja. Druga lekcija jest razmišljanje i stav borca prema sukobu u koji ulazi. – Kendo nije vještina koja se bazira na samoobrani. Baš naprotiv. Glavna misao vodilja jest napad. Sve proizlazi iz napada. Dobro tempiranog i precizno izvedenog – pojašnjava Borna filozofiju Kenda koju primjenjuje i u drugim segmentima svog života.

Kroz Kendo naučio se izboriti za ono što želi. Naučio se poštovanju i staloženosti te upornosti koja mu je donijela brojne pobjede na sportskim borilištima, u privatnom životu i poslovnoj karijeri. – Sad sam fokusiran na nove pobjede – poručuje.

Borna Ban: ART VIDEO PRIČA 
BY MILAN TRENC

KORAK PO KORAK VODIČ ZA PROMJENU KARIJERE.

EVO KAKO SAM JA TO NAPRAVIO

Jeste li imali iskustva u poslu kojim se sad bavite?

Kendo je dio moga života od samih početaka. Treniram ga od desete godine, rano sam se počeo natjecati i svakog dana učim sve više i primjenjujem to i u drugim sferama života.

Kako ste korak po korak došli do potrebnoga znanja

Trening po trening. Dan po dan. I tako koliko god ću moći.

Kako ste osigurali financijska sredstva za novu karijeru

Bez roditelja i njihovih ulaganja ovo sve ne bi bilo moguće. No s vremenom sam i sam počeo zarađivati da bi mogao otići na natjecanja i kupiti novu opremu. Dan danas većina moje zarade u restauraciji posvećena je već isplaniranim troškovima Kenda u narednoj godini.

Što je još bitno istražiti prije ulaska u nešto novo?

Moje je upoznavanje s Kendom započelo davno prije nego što sam mogao zaista istražiti u što se upuštam. Ali ono što je bilo bitno čak i u tim godinama je želja za savladavanjem. Kendo je vrlo brzo postao moja svakodnevica, ne radi obveze, već želje.

Tko vam je bio najveća potpora i koliko vam je to značilo?

Roditelji su mi bili glavni stup. Da me mama tog dana nije odvela na prvi trening, sav bi moj život danas bio drugačiji. Njihovo navijanje i ulaganje omogućilo mi je da stignem ovako daleko. No tu su i klub i kolege, prijatelji i ostatka obitelji. Svi oni igraju ključnu ulogu u razvoju sportaša.

Koje 3 osobine su vam pomogle na putu do uspjeha? 

Upornost, kompetitivnost, otvorenost.

Kako ste znali da ćete uspjeti?

Nisam znao, no to mi i nije bio cilj u početku. Ja sam trenirao i natjecao se, a u jednom trenutku spoznao da možda i mogu više. Sad sam fokusiran na pobjede u budućnosti.

Kako vam je kartica pomogla na putu transformacije?

Radi natjecanja moram puno putovati i tu kartice igraju ključnu ulogu. Od rješavanja transporta i smještaja do snacka tijekom natjecanja.

Razgovaraj s Bornom

POSTAVI SVOJE PITANJE

Oni su slijedili svoju strast, napravili životni i poslovni zaokret i započeli nešto neprocjenjivo. I ti to možeš!

Postavi Pitanje

ŠTO SMO NAUČILI?

Troje autora projekta 1 u 4 milijuna - slavni hrvatski ilustrator, nagrađivani fotograf i pisac inženjer - proživjeli su svaki na svoj način 12 priča, 12 nevjerojatnih sudbina. Evo što su naučili...

BORIS KOVAČEV

BORIS KOVAČEV fotograf

Magistrirao ekonomiju, a u inat tome se profesionalno bavi fotografijom 12 godina. Boris je nagrađivani fotograf Cropixa Hanza Medije. "Trudim se biti poduzetan fotoreporter, ali ne poduzimam previše. Sretniji sam kad ulovim neki slučajni kadar".


Iz razgovora s 12 ljudi koje sam fotografirao i snimao u projektu 1 u 4 milijuna, naučio sam da je za promjenu životnog puta ponekad stvarno dovoljna samo želja. To mi je prije zvučalo kao klišej, ali sam se razuvjerio.

MILAN TRENC

MILAN TRENC redatelj videa

Hrvatski ilustrator, crtač stripova, filmski redatelj, novelist, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Po njegovoj slikovnici "Noć u muzeju", snimljen je istoimeni američki film. Radio je za New York Times i Wall Street Journal, a upravo snima film na temelju najvažnijeg djela Petra Hektorovića "Ribanje i ribarsko prigovaranje" u Starom Gradu na Hvaru.


Naučio sam da u životu ništa nije onako kako se čini na prvi pogled! Možda očekujemo da kompjuteraši sanjaju da su piloti, no tko bi mislio da istovremeno piloti sanjaju da su kompjuteraši! Harmonija bi mogla biti tako jednostavna!

VALENT PAVLIĆ

VALENT PAVLIĆ pisac

Magistrirao je francuski jezik i književnost te povijest umjetnosti, a prije dvije godine objavio je prvu knjigu - Evanesco. Htio je biti arhitekt, a postao je kustos u muzeju arhitekture i gimnazijski profesor. Danas je freelance autor.


U intervjuima u projektu 1 U 4 MILIJUNA shvatio sam da ljudi rade zaokrete zbog snažnog poriva u njima samima. Uspjeli su oni koji ustraju u svojoj viziji, čak i po cijenu neuspjeha, svjesni da izgled života ovisi samo o njima.

1 U 4 MILIJUNA: POGLEDAJ CIJELI SPECIJAL

Slijedi svoju strast. I ti možeš biti 1 u 4 milijuna

Saznaj Više

OVO JE TEK POČETAK.

Svatko od nas može biti 1 u 4 milijuna. Ispričaj svoju priču. Slijedi svoju strast i pokreni nešto neprocjenjivo.

Kako ti možemo pomoći da i ti postaneš 1 U 4 MILIJUNA? POŠALJI E-MAIL

Kako smo ostvarili svoj san u hrvatskoj